Upravni odbor AK Beograda (izabran 13.maja) je 14.11.2017. godine doneo odluku o formiranju stručnih timova AK Beograda, tako što je oformio deset Komisija, nadležnih za rešavanje različitih stručnih i strukovnih pitanja i praktičnih problema, a na čijem čelu će se nalaziti po jedan član UO, koji će organizovati rad Komisija i iznositi predloge na sednice UO. Istom odlukom upućen je poziv svim zainteresovanim advokatima da se uključe u rad stručnih timova.
Pozdravljajući napore i nastojanja Upravnog odbora da se (konačno) institucionalno preduzmu konkretne mere radi unapređivanja advokatske profesije i zaštite svih njenih interesa, čini se da je potrebno istaći i veoma zanimljive činjenice koje se ogledaju u tome:
a) da je skoro svaki član UO “dobio” (svoju) stručnu grupu kojoj će (normalno) biti rukovodilac;
b) da će sudbina uloženog rada članova stručnih grupa zavisiti od (dobre) volje rukovodioca u odnosu na to hoće li zaključke tog rada uopšte izneti na UO;
c) da će član grupe, a koji je (pretpostavljeno) specijalista određene grane prava koja je predmet rada određene stručne grupe, biti tokom stručnog rada “podređen svom rukovodiocu” tj. članu UO, a koji je (moguće) specijalista sasvim druge grane prava;
d) da će tako (dobro) pripremljen stručnim radom članova grupe, rukovodilac te grupe pred nadležnim državnim i drugim organima (uspešno) predstavljati i zastupati (šire) interese advokature;
e) da smo svi mi koji smo podržali i izglasali 13.majske organe izgleda vizionarski prepoznali sav taj političko-menadžersko-stručni potencijal izabranih članova organa, imajući u vidu aktuelno unutarkomorsko (ubrzano) umnožavanje funkcija.
Takođe, Advokatska komora je između ostalih formirala i Komisiju za unapređenje ugleda adokature, koja komisija bi trebalo da preduzme mere radi podizanja ugleda advokature u javnosti i to uz stručnu podršku odgovarajuće agencije.
Ovakav presedan ukazuje na formalno suočavanje sa turobnom i zabrinjavajućom stvarnošću, u kojoj je advokatura neopravdano stručno i društveno marginalizovana, u odnosu na kvalitet i kapacitet kojim, nesporno, raspolaže.
Poznati su brojni razlozi za neodgovarajući socijalni status advokature i advokata, od kojih se posebno ističe hronična nezainteresovanost advokata i advokatskih komora za mnogobrojna pitanja od najveće važnosti po struku (bez obzira na to da li je takva pasivizacija uzrok ili, zapravo, posledica).
Takođe, poznati su i brojni, do sada već predloženi, modeli i načini rešavanja problema od kojih je, istine radi, najekstravagantnije gorepomenuto najavljeno angažovanje profesionalne marketinške agencije.
Međutim, pre nego što, u vezi sa tim, svi advokati eventualno prime dopise kojima će nam, pažljivo odabranim rečnikom, diskretno (ili, pak, direktno) biti ukazano na novopostavljena advokatska modna pravila (podvučeno u vezi sa bojama koje se najbolje slikaju) i pre nego što svi namestimo blistave osmehe i počnemo da odlazimo na posao biciklom (ističući skromnost uz svest o očuvanju životne sredine), a posebno pre nego što zaličimo na političku stranku više nego na profesionalnu, strukovnu, organizaciju – potrebno je iznova detaljnije i temeljnije otvoriti pitanja zašto je u domaćem društvu uopšte opao ugled profesije koja je, globalno posmatrano, vekovima na tronu najuglednijih i najčasnijih.
Argumentacija koja bi obuhvatila navodni pad kvaliteta pružene pravne pomoći od strane advokata kao i navodno nepoštovanje od strane advokata osnovnih načela advokature (u koja spadaju i savesnost, poštenje, odgovornost i odmerenost), bi se mogla prihvatiti kao makar delimično tačna isključivo u slučaju da je advokatura jedina koja, metaforički rečeno, trpi krizu identiteta.
Međutim, pošto je opšte poznato da su i druge profesije, koje su od jednakog značaja za društvo, u istoj ili sličnoj situaciji, ta donekle utešna istina, odnosno činjenica da advokatura nije usamljena, ipak ostavlja prostora za širi, multidisciplinarni, pristup problemu, putem kojeg bi advokatura, zbog svoje prirode i predmeta rada, mogla da bude stožer promena koje bi vodile ka sistemskom boljitku i, posledično, unapređenju ugleda same advokature.
Advokat Nevena First, Beograd